Volatilnost mjeri koliko i koliko brzo se cijena instrumenta mijenja. Visoka volatilnost znači velike ili brze promjene cijena, što povećava rizik pri trgovanju, dok niska volatilnost signalizira veću stabilnost. Također može opisivati šire tržišne uvjete tijekom dugotrajnih razdoblja nesigurnosti.
Što uzrokuje volatilnost?
- Ekonomski događaji i podaci: inflacija, podaci o zaposlenosti, BDP i politike središnjih banaka (posebno povećanja ili smanjenja kamatnih stopa).
- Politički i geopolitički događaji: izbori, regulatorne promjene i globalni sukobi.
- Sentiment investitora: strah, pohlepa i tržišni ciklusi utječu na pritisak kupnje i prodaje.
- Korporativne vijesti: izvještaji o zaradi (posebno ako se prognoze ne ispune), spajanja/akvizicije i skandali (kazne, zviždači itd.) mogu utjecati na cijene dionica.
- Ponuda i potražnja: nestašice, tržišna likvidnost i globalne promjene u trgovini.
- Black Swan događaji: ekonomski padovi, prirodne katastrofe i pandemije.
Kako mjerite volatilnost?
Postoji nekoliko načina za praćenje volatilnosti. Jedan je standardna devijacija, koja mjeri koliko se cijene razlikuju od prosjeka – veća razlika ukazuje na veću volatilnost. Ostale metode uključuju VIX, ili indeks volatilnosti, koji mjeri očekivanu volatilnost za US 500. Također možete koristiti povijesnu volatilnost za procjenu kretanja cijena tijekom određenog razdoblja, na temelju prošlih podataka o cijenama.
Uvijek dajte prioritet upravljanju rizikom tijekom volatilnih tržišnih uvjeta, jer povećane fluktuacije mogu pojačati i potencijalne dobitke i gubitke."